1. Jeografia
Ilha Ataúro divide iha suku lima, ho sira-nia uma kain respetivu: Bikeli no Beloi iha norte, Macadade (liuliu Anartutu) iha sudoeste, no Makili no Vila iha sudeste, ho Vila mak ho okupasaun ou hela-fatin ida ne’ebé mak boot liu. Iha mos povoasaun importante seluk inklui Pala, Uaroana, Arlo, Adara, no Berau. Estrada pavimentada(aspal) liga Vila ho Pala, enquanto uma kain seluk iha estrada la-aspál. Iha Ataúro iha mos pista de aterragem.
Foho Manucoco mak pontu ás liu iha ilha, ho nia ás 995 m de altitude.Estreitu ida nebe hafahe Ataúru husi Timor ne kuase ho klean rihun hat, enkuantu husi sorin seluk, ida nebe hafahe Ataúru husi Wetar ne raso ou ladun kleanliu. Geólogos husi Melbourne university, liu husi Departamentu Geologia, serbisu hamutuk ho diresaun Minarai no Rekursu enerjia Timor-Leste, ho politécnico ida iha Díli hala’o servisu hamutuk hodi kria mapa geolojia Ataúro nian, hanesan parte husi hadia infra-estrutura ilha nian, ne’ebé to’o agora sei la sufisiente.
Ataúro kiik no instavel, ho terenu kuak no sempre akontese inundasaun no falta bee moos, liuliu iha époka udan. Fonte bee moos iha distânsia 2 km husi norte Berau, ho rezervatoriu kiik besik Macadade no iha parte leste foho Manucoco nian. poçu bee moos costeira fornese bee moos oferese kualidade nebe ladiak ba populasaun sira iha area costeira.
Ferry liga Ataúro ho kapitál nasaun nian, Dili, semanalmente. Konexaun ne’e dura pelu menus oras 2. Ponte cáis localiza iha Beloi. Bele mos too iha Ataúro liu husi barku ou rô peska. Pista aviaun ou aeródromo ida mos lokaliza iha Vila Maumeta nian. Ikus-ikus nee, Ataúro mos sai hanesan destinasaun eko-turizmo ou turizmo ekolojia, ne’ebé halo koral kunhesidu tebes entre mergulhadores sira .
2. Toponímia
Naran orijen Ataúro mai ho versaun tolu mak hanesan:
a. Pulo Kambing ne’ebé Holandês sira deskobre ho signifikadu pulo/ pulau katak illa no kambing katak bibi. Olandês halo deskobrementu bainhira haree katak Illa Ataúro nakonu ho Animal hanesan Bibi, iha era okupasaun Olandês ba illa sira besik Timor;
b. tuir dialetu lokál no etimolojia, naran Ataúro mai husi substantivu Ata katak Atan no úru katak kakun ho signifikadu atan ne’ebé han iha kakun. Liafuan refere mosu iha tempu okupasaun colonial Portugues no impaktu hosi sivilizasaun ne’ebe atraza.
c. versaun ida ikus mak Hataur katak husi lisan asuwain husi Suku Maquili, iha lian portugues son H la eziste nune’e hodi pronunsia de’it Ataur. Atu Portugues sira bele le ho diak, aumenta tan (o) hodi bele fasilita pronúnsia ATAÚRO ne’ebe utiliza to’o ohin loron.
Mezmu ho versaun oi-oin, husi okupasaun Português, Indonézia to’o ukun-an naran Ataúro kontinua eziste.
3. Istória
Iha loron 11 fulan Agostu 1975, wainhira UDT organiza golpe iha tentativa atu hapara ou hamate popularidade husi Fretilin, governadór Portugés, Mário Lemos Pires, sai husi Díli no ba tiha Ataúro, iha nebe nia halo tentativa atu halo aranjus ba grupo rua ne atu estabelese akordu. Fretilin ejiji husi nia atu fila no restaura fila fali prosesu deskolonizasaun, maibe nia insiste katak nia hein hela instrusaun husi governo Lisboeta, neebe laiha interese barak kona-ba asuntu ne.
Eventualmente, caos ka konfusan ne lori Indonésia halo okupasaun mai Timor. Depois de dékadas de luta, iha 20 de maiu de 2002, Ataúru sai hanesan parte husi Timor-Leste independente.
4. Klima
Em termos de klima, husi maiu to julho, pelo menos udan dala 2 semana ida, enkuantu husi novembru to janeiru, udan monu alternadamente. Husi agostu to outubru, klima manas no maran e laiha udan. Temperatura klima varia entre 24.6°C too 29.8°C, ho temperatura ás liu bele too 29°C
5. Pontu Interese
Pontu interese iha munisípiu Ataúro mak: fábrika Boneka Atauro, bibi Adara, bibi Akrema no seluk tan.